Održano predavanje o važnosti vjetrozaštitnih pojaseva

U petak 8. prosinca 2023. u Centru za održivi i aktivni turizam BioSfera Marko Cvrlje iz Udruge Permakultura Dalmacija održao je predavanje “Učinci vjetrozaštitnih pojaseva na okoliš i poljoprivredu”. Vjetrozaštitni pojasevi se formiraju sadnjom drveća te imaju brojne pozitivne učinke na tlo, bioraznolikost, usjeve, mikroklimu kao i druge ekološke, gospodarske i društvene koristi.

Nakon predavanja razvila se rasprava te je prepoznata potreba i potencijal za sadnju vjetrozaštitnih pojaseva u Vranskom polju i području cijelih Ravnih kotara.

Javna ustanova Park prirode Vransko jezero je već 2019. godine započela neke aktivnosti sadnje topola uz kanale u Vranskom polju kroz projekt “Zajedno za zlatovranu”, a u budućnosti se planiraju još mnoge aktivnosti sadnje vjetrozaštitnih pojaseva na području područja ekološke mreže Ravni kotari. Zlatovrana je obligatna sekundarna dupljašica što znači da joj mogućnost gniježđenja ovisi o ponudi velikih duplji jer sama ne kopa duplje za gniježđenje. Gnijezdi se u dupljama prirodno nastalim truljenjem nakon ozlijede stabla ili u dupljama koje su iskopale velike vrste djetlića.

U Hrvatskoj se zlatovrane gnijezde u prirodnim dupljama topola, koje vrlo brzo rastu i imaju meko drvo sklono truljenju na mjestima otpalih grana čime se potencira stvaranje duplji. Takve su topole sađene sredinom 20. stoljeća u Vranskom polju u svrhu vjetrozaštitnog pojasa, ali su trenutno ta stabla u jako lošem stanju: ostarjela, mnoga oštećena nepropisnim održavanjem okolne vegetacije paljenjem, a mnoga napadnuta karantenskim štetnikom azijskom strizibubom te zbog toga uklonjena.

Zlatovrana, osim što je atraktivna ptica prekrasnih boja, je i izrazito korisna u poljoprivredi. Naime, hrani se životinjskom hranom, većinom srednje velikim do velikim kukcima (poglavito skakavcima, cvrčcima i kornjašima) koji predstavljaju najvažnije poljoprivredne štetnike. Uglavnom se hrani na otvorenim travnjačkim površinama te na površinama pod korovnom vegetacijom u blizini drvoreda, živica, rubova šumaraka što su staništa karakteristična za cijele Ravne kotare.