Karakteristike jezera

Vransko jezero najveće prirodno jezero u Hrvatskoj površine je 30,2 km2, dugo je 13,6 km, a široko 1,4-3,4 km. Pruža se paralelno s morskom obalom, smjerom sjeverozapad-jugoistok i odijeljeno je od mora 800-2 500 m širokim vapnenačkim grebenom čija je najviša nadmorska visina 113 m.

Vransko jezero je, u stvari, krško polje ispunjeno vodom, a po položaju prema razini svjetskog mora je kriptodepresija (-4m). Produljenog je oblika i plitko 2-6 m dubine, u sjeverozapadnom dijelu je najpliće (0,5-1m) obraslo šašom i trskom, a prema jugoistočnom dijelu je dublje i tamo doseže najveću dubinu (4-6m). Jezero je s obzirom na učestalost miješanja vodenog stupca polimiktičko (konstantno se miješa voda u njemu).

Vodostaj je promjenjiv i ovisi o količini oborinskih voda tijekom godine na cijelom slivnom području. Varijacije vodostaja kreću se između 1-2 m, s najvećim dotokom vode u proljeće i najnižim vodostajem ljeti.

Bental (samo postoji litoralno područje) je gotovo cijelom površinom prekriveno detritoidnim slojevima mulja svijetlo sive boje i po dosadašnjim istraživanjima, aerobnog stanja. Uzobalno, na istočnoj i južnoj strani jezera nalazi se kamena podloga.

Strujanje vode u jezeru je kondukcijsko i to izraženo valovima do jedan metar visine posebno uzrokovanima jugoistočnim i sjeverozapadnim vjetrovima. Konvencijska strujanja vode nisu izražena jer je mali stupac vode, te nema vertikalne podjele. Uslijed toga ne postoje veće razlike u fizikalno-kemijskim faktorima vode na površini i dnu.

Zbog plitkoće, voda jezera je podložna naglim promjenama temperature ovisno o temperaturama zraka, kreće se u rasponu od 2,9°C (veljača) do 25,2°C (srpanj). Povremeno zbog prodora polarnih zračnih masa dolazi do zamrzavanja površinskih slojeva vode i obale koju voda oplakuje, međutim rubni pojas oko ušća kanala i vrela nikad ne zaledi jer se temperatura u vrelima kreće od 9,2-17°C što potvrđuje mišljenje da donos slatkih voda s kopna sprječava zaleđivanje jezera.

Kvaliteta vode
Na osnovu dosadašnjih istraživanja jezero spada u blago boćata jezera saliniteta 0,16-0,86°/oo Zaslanjivanje je uzrokovano boćatim izvorima u Vranskom polju, prodorom morske vode iz područja Biograda, te podzemnim propustima kroz vapnenački greben u predjelu Modravice. Za sušnih godina i niskih vodostaja u jezeru se događaju veći prodori morske vode kroz kanal Prosika.

Biološki i kemijski pokazatelji ukazuju na vodu koja je po kvaliteti na granici oligotrofne (I vrste) i mezotrofne (II vrste). Jezero je pri istraživanjima 60-ih godina bilo oligogotrofno, međutim iako je količina otopljenog kisika i dalje na zavidnoj razini u zadnjem periodu primjećuje se lagana degradacija kvalitete vode. Pretpostavlja se da uzrok povećane trofije jezera koja se vidljivo očituje intenzivnijom zelenom bojom i cvatnjom algi u određenom vremenskom periodu, leži u većem dotoku nutrienata za vrijeme aktivne dohrane na agrikulturnim površinama u Vranskom bazenu.

Dno Vranskog jezera
Uzobalno u uskom pojasu na istočnom i južnom djelu jezera nalazi se kamenita podloga. Izuzev tog uskog pojasa dno jezera je prekriveno debelim slojem svijetlo sivog mulja ili sitnog pijeska, koji sadrži velike količine vapna (80%). Te vapnene čestice donosi voda iz pritoka i vrela. Mulj jezera je detritoidan zbog taloženja čestica donesenih otplavljivanjem, koje je posljedica vodnog režima jezera te gibanja vode. Tom prilikom voda donosi veliku količinu anorganskog i organskog obalnog materijala te uz zagrijavanja relativno plitke vode jezera i asimilacijskih procesa jezerske vegetacije odvijaju se kemijski i biološki procesi koji stvaraju karakteristične taložine. Po dosadašnjim istraživanjima dno je aerobnog stanja.

karakteristike-jezera-01 karakteristike-jezera-02 karakteristike-jezera-03 karakteristike-jezera-04 karakteristike-jezera-05