Odgovorno zbrinjavanje komine masline je nužnost, a ne izbor

Preradom maslina nastaju velike količine tekućeg i krutog otpada, odnosno otpadna voda i komina masline, koji predstavljaju velik ekološki problem u Hrvatskoj i ostalim sredozemnim zemljama, mada se često smatraju bezopasnim prirodnim materijalom. Iako je riječ o nusproizvodu poljoprivrede, nepropisno odlaganje komine u prirodu može imati ozbiljne i dugotrajne posljedice za okoliš, osobito za tlo, podzemne vode i organizme koji u njima žive.

Zašto je komina masline problematična?

Komina masline sadrži velike količine organske tvari, ostatke ulja i masti, organske kiseline te fenolne spojeve. Upravo su fenoli glavni uzrok njezine štetnosti jer su toksični, slabo razgradivi i štetni za mnoge oblike života. Osim toga, komina ima visok potencijal onečišćenja zbog velike biološke i kemijske potrošnje kisika.

Utjecaj na vodu i podzemne vodonosnike

Kada se komina odlaže izravno na tlo, u jame bez zaštite ili na nagnuta područja, dolazi do ispuštanja tekuće faze koja se lako procjeđuje kroz tlo. U krškim područjima, gdje je tlo plitko i ispresijecano pukotinama, onečišćenje vrlo brzo dospijeva u podzemne vode, izvore i bunare.

U vodi dolazi do smanjenja količine otopljenog kisika, zakiseljavanja te pojave neugodnog mirisa i okusa, a voda poprima tamnu boju. Fenolni spojevi mogu učiniti vodu neupotrebljivom za piće, a njihovo uklanjanje iz podzemnih vodonosnika izuzetno je složeno i skupo.

Štetni učinci na vodene organizme

Onečišćenje vode kominom masline ima poguban učinak na vodene ekosustave. Smanjenje kisika u vodi može uzrokovati uginuće riba i drugih vodenih organizama, dok fenoli djeluju toksično i u vrlo malim koncentracijama. Ulja i masti stvaraju na površini vode film koji dodatno sprječava izmjenu kisika. Dugoročno se narušava razmnožavanje organizama, smanjuje se bioraznolikost i dolazi do poremećaja hranidbenih lanaca i ekosustava.

Utjecaj na tlo i organizme u tlu

U tlu, fenolni spojevi iz komine negativno djeluju na korisne mikroorganizme koji su ključni za plodnost tla. Njihovo djelovanje usporava razgradnju organske tvari i kruženje hranjiva. Također se bilježi štetan učinak na gliste i druge organizme koji održavaju strukturu tla, što dugoročno dovodi do degradacije tla i smanjenja njegove poljoprivredne vrijednosti.

Komina može imati i fitotoksičan učinak, što znači da otežava klijanje sjemena i rast biljaka, stoga se ne smije nekontrolirano koristiti kao gnojivo.

Dugoročne posljedice za okoliš i zdravlje ljudi

Zbog slabe razgradnje fenolnih spojeva, onečišćenje uzrokovano kominom masline može u okolišu ostati prisutno godinama. Posebno je zabrinjavajuće onečišćenje pitke vode, jer fenoli uzrokuju neugodan okus i miris te predstavljaju potencijalni rizik za zdravlje ljudi i životinja.

Odgovorno zbrinjavanje komine je nužnost, a ne izbor

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2024. godine je u Hrvatskoj proizvedeno 54 414 tona maslina, pri čijoj preradi je nastalo oko 20 000 tona komine. Zbog svih već navedenih negativnih učinaka na tlo i vodu, kominu masline nipošto se ne smije odlagati u prirodu, već ju je izrazito bitno iskorištavati, a isplativost i učinkovitost metoda obrade komine potvrdila su razna istraživanja.

Vlasnici uljara i maslinari imaju važnu ulogu u zaštiti okoliša, ali i odgovornost propisno zbrinjavati kominu, primjerice:

• kontroliranim skladištenjem – komina se nikako ne smije odlagati izravno na tlo ili skladištiti u jamama bez zaštite, već podloga za skladištenje mora biti od odgovarajućih nepropusnih materijala; potrebno je koristiti adekvatne, vodonepropusne spremnike od materijala otpornih na koroziju i nepropusnih za ulje
• kompostiranjem uz odgovarajuću obradu, pri čemu se dobiva visoko kvalitetan kompost bogat hranjivim tvarima koji se primjenjuje za gnojidbu maslina i vinove loze, a posebno je prikladan u ekološkoj proizvodnji
• u bioplinskim postrojenjima kao vrijedan izvor obnovljive energije za proizvodnju bioplina
• ili drugim postupcima u skladu s važećim propisima (Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, NN 127/2025; Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, NN 71/19; Zakon o gospodarenju otpadu, Zakon o vodama)

Komina masline se zbog antioksidativnog svojstva fenola može koristiti i u kozmetičkoj industriji, ali i kao punilo u polimernoj industriji.

Komina masline u Hrvatskoj nažalost se slabo iskorištava jer nije prepoznat niti iskorišten njezin sirovinski potencijal pa završava nemarno i nepromišljeno odbačena u prirodu, uzrokujući dugoročne štetne učinke. Ispravno zbrinjavanje komine masline ne treba dakle biti samo zakonska, već i moralna obveza i ulaganje u očuvanje vlastite zemlje i vode.