O rezervatu

Ornitološki rezervat, proglašen još 1983. godine, spada među ornitološki najvrjednija područja u Hrvatskoj, te predstavlja temeljni fenomen zaštite cjelokupnog Parka prirode. Površinom od 8,83 km2 zauzima sjeverozapadni dio Vranskog jezera do same granice Parka prirode.

granice-parka

Ovo malo močvarno područje ostatak je nekadašnjeg deseterostruko većeg Vranskog blata, močvare koja je melioracijskim kanalima i probijanjem kanala Prosika na jugoistočnoj obali jezera do mora, tijekom 18-og stoljeća gotovo potpuno isušena i dovedena na rub opstanka, a s njom i živi svijet koji je o njoj ovisio.
Ipak, iako malene površine u odnosu na svoju matičnu močvaru, današnji Ornitološki rezervat odlikuje se bogatstvom živog svijeta, a posebno ornitofaune (ptičjeg svijeta). 102 vrste ptica koriste rezervat u doba gniježdenja, kad visoka trska predstavlja idealno sklonište za njihova gnijezda i mlade ptice, a voda i kopno obiluju hranom. Zimi se od oštrih sjevernih hladnoća na Vransko jezero skrije 87 vrsta zimovalica, te se za sunčanih zimskih dana na otvorenoj vodi jezera može vidjeti i do 100 000 ptica kako uživaju u blagoj klimi i obilju hrane. Tijekom jesenske i proljetne seobe na Vranskom jezeru radi hrane i odmora zaustavi se preko 140 vrsta preletnica.

Često se neke vrste ptica pojavljuju na Vranskom jezeru i kao zimovalice i kao preletnice, ili gnjezdarice, pa ukupan broj vrsta nije jednak zbroju zimovalica, preletnica i gnjezdarica. Od ukupno više od 260 vrsta ptica koje u rezervatu žive, gnijezde, zimuju ili ga tijekom selidbe koriste kao odmorište i hranilište, 136 vrsta spada medu kritično ugrožene, ugrožene, osjetljive ili niskorizične vrste na nacionalnoj (129), europskoj (95) ili čak svjetskoj razini (9). Osim toga, tršcaci i poplavne livade Ornitološkog rezervata, kao dio močvarnog ekosustava spadaju u najugroženija staništa u Hrvatskoj.

Unutar rezervata obitavaju važne populacije 13 vrsta ptica čije su lokalne populacije s Vranskog jezera važne za stabilnost ukupne populacije na nacionalnom, europskom, globalnom nivou, ili su čak važne za opstanak cijele vrste! To su:

o-rezervatu-01

Čaplja danguba Ardea purpurea je u Europi i Hrvatskoj rizična vrsta. Gnijezdeća populacija na Vranskom jezeru je jedina u priobalnom dijelu Hrvatske, a čini preko 10% ukupne hrvatske populacije.

o-rezervatu-02
Bukavac Botaurus stellaris je u Europi rizična vrsta, a u Hrvatskoj ugrožena (EN). Pošto je Vransko jezero jedno od samo tri gnjezdilišta ove vrste u Hrvatskom priobalju, važno je unatoč činjenici da bukavci tu gnijezde vjerojatno neredovito. Ukoliko u skoroj budućnosti dođe do hidrološke stabilizacije jezera i sprječavanja paljenja tršćaka, gnijezdeća populacija bukavaca će se stabilizirati i porasti.

o-rezervatu-03
Velika bijela čaplja Egretta alba je u Hrvatskoj ugrožena vrsta, a bez obzira na neredovitost njenog gniježđenja na jezeru ta je populacija važna jer je jedina u priobalju.

o-rezervatu-04
Eja močvarica Circus aeruginosus je u Hrvatskoj ugrožena vrsta sa samo dva gnjezdilišta u priobalju: Vransko jezero i donji tok Neretve. Stoga je ta populacija važna bez obzira na malobrojnost.

o-rezervatu-05
Kosac Crex crex je rizična vrsta na globalnom, europskom i hrvatskom nivou. Nažalost, na Vranskom jezeru je gnijezdeća populacija izumrla, a još uvijek je prisutan kao preletnica. Hidrološkom stabilizacijom jezera, proširivanjem Parka te zamjenom intenzivnog poljodjelstva ekstenzivnim stočarenjem stvorili bi se uvjeti za povratak gnijezdeće populacije.

o-rezervatu-06
Siva štijoka Porzana parva je u Hrvatskoj najvjerojatnije ugrožena gnjezdarica s populacijom manjom od 100 parova. Stoga je vranska populacija važna, pogotovo jer je uz neretvansku jedina u priobalju.

o-rezervatu-07
Riđa štijoka Porzana porzana je u Hrvatskoj još rjeđa i malobrojnija gnjezdarica od sive s ukupnom populacijom vjerojatno ispod 50 parova. Gnijezdeća populacija na Vranskom jezeru je otkrivena tek 2003. godine metodom noćnog zvukovnog vaba.

o-rezervatu-08
Liska Fulica atra je široko rasprostranjena gnjezdarica, ali je sredozemna zimujuća populacija pod velikim pritiskom lova i zato se smatra niskorizičnom. Stoga je brojna zimujuća populacija s Vranskog jezera važna za stabilnost ukupne sredozemne zimujuće populacije.

o-rezervatu-09
Crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon je u Hrvatskoj kritično ugrožena gnjezdarica i svako potencijalno gnjezdilište ove vrste od velike je važnosti. Nadalje, brojna zimujuća populacija je također važna za stabilnost ove vrste.

o-rezervatu-10
Mali vranac Phalacrocorax pygmaeus: kritično ugrožena vrsta u Hrvatskoj čije je jedino stabilno gnjezdilište u Hrvatskoj Vransko jezero. Zaštita ovog područja stoga je od presudnog značenja za opstanak vrste u našoj zemlji.

o-rezervatu-11
Žuta čaplja Ardeola ralloides je u Europi rizična, a u Hrvatskoj ugrožena vrsta. Na Vranskom jezeru je redovito prisutna u vrijeme gniježđenja, a postoje indicije da se povremeno ovdje i gnijezde. Pošto u cijelom Hrvatskom priobalju više nigdje ne gnijezde, populacija s Vranskog jezera je važna, pogotovo u slučaju hidrološke stabilizacije jezera koja bi dovela i do stabilizacije populacije žute čaplje.

o-rezervatu-12
Mali sokol Falco columbarius je u Hrvatskoj ugrožena zimovalica s ukupnom zimujućom populacijom od 50 do 100 ptica. Stoga je i Vranska populacija od 1-2 para važna.

o-rezervatu-13
Mala bijela čaplja Egretta garzetta je u Hrvatskoj rizična vrsta, a populacija s Vranskog jezera je važna iz istog razloga kao kod žute čaplje.

o-rezervatu-14 o-rezervatu-15

Ornitološki rezervat Vranskog jezera zbog male je površine izložen pritisku raznih negativnih utjecaja npr. utjecaju intenzivnog poljodjelstva u samom rezervatu i okolnim područjima (uništavanje staništa, pesticidi, umjetna gnojiva koja povećavaju produkciju i ubrzavaju eutrofizaciju jezera), lovu i krivolovu (zbog premalog zaštićenog područja ptice izlaze iz njega i stradavaju u okolnom području), turizmu i sportskom ribolovu (mnogo korisnika na malom području stalno uznemirava ptice) itd. Najbolja hranilišta najvažnijih ugroženih vrsta Vranskog jezera nalaze se izvan granica ornitološkog rezervata pa i Parka prirode: čaplje dangube i mali vranci pretežno se hrane po poplavnom polju i kanalima izvan Parka i rezervata. Njihov raspon kretanja često iznosi i po nekoliko kilometara.

Osim toga, na tom području, pogotovo poplavnom polju, povremeno ili stalno boravi cijeli niz čurlina (Charadiiformes), čaplji (Ardeidae), pataka (Anatidae), grabljivica (Falconiformes) i pjevica (Passeriformes) te čak i to područje udovoljava kriterijima zaštite.

Skip to content