Svjetski dan migracije riba 21. svibnja 2022.

Svjetski dan migracije riba 21. svibnja 2022.

Svjetski dan migracije riba obilježava se diljem svijeta u 75 zemalja, organizacijom 450 događanja, kako bi se osvijestila važnost migracije riba i slobodnog toka rijeka. Milijuni umjetnih barijera na svjetskim rijekama sprečavaju slobodan prolaz migratornim vrstama riba. Povodom dana migracije riba slavi se i uklanjanje stotina brana u zadnjih nekoliko godina, kao i planiranje dodatnih uklanjanja brana kako bi rijeke mogle slobodno teći i kako bi se u njih vratile ribe.

Dodatan poticaj daje i ključna nova politika, Strategija biološke raznolikosti Europske unije do 2030. godine, pokrenute pod okriljem Zelenog plana 2020., gdje se kao cilj navodi da će se najmanje 25.000 km europskih rijeka vratiti u stanje slobodnog toka do 2030. godine. Strategija također naglašava ulogu zaštite slatkovodnih ekosustava u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti i ublažavanju klimatskih promjena, na primjer kroz obnovu močvara.

Migratorne ribe su genijalne!

Jegulje, migratorne ribe čije su populacije u Hrvatskoj strogo zaštićene samo na području Parka prirode Vransko jezero i Nacionalnog parka Krka preplivaju svake jeseni više od 10 000 km kad napuštaju europske rijeke i jezera kako bi putovale preko Atlantskog oceana da bi se samo jednom u životu razmnožile.

Čak se i grčki filozof Aristotel pitao odakle potječu jegulje, zaključivši da su spontano iznikle iz blata. Prije gotovo 100 godina otkriveno je da je njihovo porijeklo Sargaško more, u zapadnom Atlantiku u blizini Bahama.

Jegulje se iz Sargaškog mora vraćaju do europske obale kao sićušne staklaste jegulje, plutajući preko Atlantika dvije ili tri godine nošene morskim strujama.  Žive u prosjeku 5 do 20 godina u slatkim i bočatim vodama, a potom kao zrele jegulje dužine do 1 metra u jesen napuštaju slatke vode i nestaju u oceanu.

Mnoge migratorne ribe su kritično ugrožene ili ugrožene, uglavnom zbog umjetnih barijera koje remete prirodni tok rijeka i onemogućuju njihovu migraciju. Stanište jegulje nekada se protezalo u slatkim vodama Europe, uključujući Baltik, no danas se uglavnom nalaze u rijekama i jezerima atlantskih zemalja Europe i na Mediteranu. Posljednjih 20 godina bilježi se dramatičan pad u broju jegulja koje dospijevaju u europske riječne sustave. Europska jegulja navedena je kao “kritično ugrožena” na Crvenom popisu IUCN-a. Kritično stanje europske jegulje posljedica je, prije svega, različitih ljudskih aktivnosti poput ribolova u morskim, slatkim i bočatim  vodama, prepreka migraciji uzvodno i nizvodno, uključujući brane za hidroelektrane te onečišćenja.

Ribe selice ključna su karika u prehrambenom lancu i igraju važnu ulogu u stvaranju zdravih i produktivnih riječnih sustava i važne su ekološki, kulturno, ekonomski i rekreativno i dužni smo osigurati opstanak ovih vrsta za generacije koje dolaze!

 

Skip to content