Sanacije štete od požara na višegodišnjim nasadima

Sanacije štete od požara na višegodišnjim nasadima

Brojni požari koji su posljednjih dana harali na području Vrane, Radašinovaca, Pristega te u cijelom zaleđu Vranskog jezera i duž Ravnih kotara, prouzročili su velike štete na maslinicima, vinogradima i voćnjacima.

Savjetodavna služba objavila je vrlo koristan naputak kako sanirati štete na višegodišnjim nasadima, koji prenosimo u cijelosti.

Kako sanirati štete nastale na vinogradima, voćnjacima i maslinicima nakon požara ovisi o stupnju i obliku oštećenja, odnosno, ovisi o tome da li se radi o potpuno ili djelomično izgorjelim drvenastim dijelovima krošnje / trsa.

U ljetnim mjesecima požari su česti na području Dalmacije, kao i u ostalim priobalnim dijelovima Republike Hrvatske. Klimatske promjene, zapuštene poljoprivredne i šumske površine te neodgovorno ljudsko djelovanje u prirodi stvaraju uvijete za razvoj požara s katastrofalnim posljedicama, kako za ljude tako i za krajobraz.

Kako sanirati štete nastale na vinogradima, voćnjacima i maslinicima nakon požara ovisi o stupnju i obliku oštećenja, odnosno, ovisi o tome da li se radi o potpuno ili djelomično izgorjelim drvenastim dijelovima krošnje / trsa, ili se radi o defolijaciji uslijed visokih temperatura, tj. o štetama nastalim izlijevanjem morske vode na nasade prilikom gašenja požara.

Procjenu štete treba raditi od slučaja do slučaja, a osnovne smjernice sanacije šteta od požara su:

Vinogradi / voćnjaci / maslinici

Općenito, kod svih višegodišnjih nasada jedna od prvih mjera je navodnjavanje, pogotovo u slučajevima jako izražene suše, kako bi se što prije potaklo kretanje vegetacije. U slučaju kasnijeg kretanja vegetacije postoji mogućnost da naknadno iznikle mladice ne odrvene do fenofaze mirovanja, što može izazvati naknadne štete od mraza.

Vinogradi / voćnjaci

• Ako se radi o starim nasadima, najekonomičnije rješenje je krčenje cijelog nasada, nakon čega slijedi uobičajena procedura „odmora tla“ i sadnja novog nasada nakon 4 – 5 godina.
• Kod trsova / voćaka dijelom uništenih vatrom (uglavnom rubni dijelovi nasada) treba izvršiti sanitarnu rezidbu u krošnji / trsu do zdravog tkiva i čekati s rezidbom do zime. Često je slučaj kod vinove loze da strada samo dio starog panja, a ponekad samo jednogodišnja rozgva, što je teško zaključiti odmah nakon požara. U takvim situacijama treba pričekati sa sanitarnom rezidbom, a u međuvremenu će sama vinova loza pokazati do kuda je trs oštećen i tako će sama diktirati način i obujam rezidbe.
• Kod trsova / voćaka s jakom defolijacijom, kao posljedicom djelovanja visokih temperatura i dima ili djelovanja morske vode kod gašenja, potrebno je skinuti sav rod, jer rod bez lisne mase ne može dozoriti, već je dodatni potrošač hranjiva i još važnije, vode, kroz proces transpiracije. Uz navedeno, preporučuje se izvršiti rezidbu srednje jakog intenziteta.
• Kod trsova / voćaka s djelomičnom defolijacijom treba prihraniti vinovu lozu folijarnim hranjivima, uz neizostavno korištenje tzv. antistres pripravaka i biostimulatora na bazi aminokiselina. Ti se pripravci mogu naći u prodaji pod različitim trgovačkim imenima, kao što su: Megafol, Vigoramin, Polyamin, Siapton, Drin, Bio Plantella Vita i sl.

Maslinici

• Kod masline, kao vječnog stabla, treba znati da je potpuna obnova stabla redovni pomotehnički zahvat nakon 40- ak godina rodnosti.
• Potrebno je procijeniti treba li obaviti potpunu regeneraciju debla ili će se pristupiti sanaciji po skeletnim granama, uklanjanjem nagorenih i suvišnih grana.
• Potpuna regeneraciji stabala provodi se kod maslina s oštećenim – nagorenim deblom, kao i kod starih maslina s oštećenom krošnjom. Provodi se odmah pilanjem debla u razini tla.
• U proljeće iduće godine iz panja će izniknuti na desetine novih mladih izdanaka, koji se selektivno ostavljaju. Prve godine se ostave svi izdanci, da bi se postupnim prorjeđivanjem u narednih 3-4 godine dobila nova krošnja, s 3-4 prostorno raspoređena, dobro njegovana izdanka po obodu panja. Prilikom biranja izdanaka treba paziti da budu što više u tlu, nikako na ostacima panja, jer su ti izdanci jači i teže se lome.
• Što se tiče sanitarnog reza kod nepotpuno izgorjelih stabala, u praksi je teško odmah iza požara uočiti granicu između oštećenog i zdravog dijela. Iz tog razloga maslinari najčešće ne trebaju žuriti s rezidbom, jer nakon prve obilnije kiše maslina će iz zdravog dijela izbaciti nove mladice i tako znatno olakšati maslinarima posao oko procjene koliki je radikalni rez potreban. Točnije, maslinari će lakše moći procijeniti koji oblik sanitarnog reza treba primijeniti.
• Ako je riječ o nepotpuno izgorjelim stablima najčešće se primjenjuje povratni rez, po skeletnim granama bližim deblu. Dakle, nagorene grane i grane s napuklom korom treba skidati do zdravog tkiva.
• Na maslinama sa sačuvanom lisnom masom, kao i kod vinove loze ili voćke mogu se primijeniti već spomenuti tzv. antistres pripravci i biostimulatori na bazi aminokiselina (Megafol, Polyamin, Siapton, Drin, Bio Plantella Vita).

Kod svih kultura nakon rezidbe treba izvršiti zaštitu većih rana bakrenim pripravcima. Također treba izvršiti redovnu osnovnu gnojidbu voćnjaka, vinograda i maslinika organskim i mineralnim gnojivima i to s NPK kompleksnim gnojivima s niskim sadržajem dušika.

Autori teksta: Jurica Fadić, dipl. ing. agr., stručni savjetnik, Vis
Žarko Kovačić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik, Omiš

Izvor: Savjetodavna služba
www.savjetodavna.hr