Pedeseta obljetnica Dana planeta Zemlje –  čuvajući nju čuvamo sebe

Pedeseta obljetnica Dana planeta Zemlje – čuvajući nju čuvamo sebe

Posljednjih nekoliko mjeseci svjesni smo krhkosti zdravlja čovjeka koje u izvanrednim okolnostima kao što je ova može biti narušeno i dovedeno u borbu za opstanak. Situacije koje mnogi proživljavaju diljem svijeta zbog iznimno brzog širenja korona virusa Covid-19 trebali bi biti podsjetnik i na krhkost zdravlja svih sastavnica jedinog doma kojeg imamo, planete Zemlje čiji dan danas obilježavamo.

Sars-CoV 2 virus nije izdvojeni slučaj patogena koji je prešao sa životinje na čovjeka i koji ugrožava ljudsku populaciju. Bolesti kao što su bjesnoća i kuga taj su skok napravile prije nekoliko stotina godina, druge kao što su HIV, Ebola, ptičja gripa, SARS, Zika, Virus Zapadnog Nila i mnoge druge na čovjeka su prešle relativno nedavno. Štoviše, identificirano je čak 335 bolesti koje su se pojavile u razdoblju između 1960. i 2004. godine od kojih je 60 % bilo životinjskog podrijetla.

Životinje s kojih virusi u određenim okolnostima mogu preći na ljude su različiti, od sisavaca, ptica pa sve do kukaca. Osim samog prelaska, veliki problem nastaje kada se uslijed prilagodbe na novog domaćina virus počne širiti s čovjeka na čovjeka čime se stvaraju uvjeti za nastanak epidemije, odnosno pandemije, kao što je to u slučaju novog korona virusa.

Učestalim i razornim uplitanjem u ekosustave, narušavanjem ili potpunim uništavanjem prirodnih staništa prilikom sječe šuma, rudarenja, širenja urbanih područja, kao i onih namijenjenih intenzivnoj poljoprivredi, brzog rasta ljudske populacije te izgradnje cesta kroz udaljena mjesta nestaju barijere koje odvajaju čovjeka od različitih divljih životinja, a samim time i mikroskopskih organizama koji u njima obitavaju. Ubijanjem tih životinja ili njihovim zatvaranjem te preprodajom na tržnicama, koje su često ilegalne, ljudi diljem svijeta sve češće i lakše dolaze u doticaj s različitim brojem vrsta te tako znatno povećavaju mogućnost prelaska uzročnika potencijalno opasnih bolesti na nas same. Drugim riječima, svojim aktivnostima svakodnevno stvaramo sredine u kojima je olakšan prijenos virusa između vrsta u kojima se oni prirodno nalaze i nas samih kao potencijalnih novih domaćina.

Rješenje problema stoga ne leži u dodatnom uništavanju bioraznolikosti. Moramo biti svjesni da su rizici za nastanak bolesti ovakvog tipa uvijek bili i uvijek će biti prisutni i da je vrijeme da se, poučeni ovim iskustvom, naš odnos i interakcije prema tom riziku promijene. U doba globalizacije virusni uzročnici bolesti mogu puno brže i puno dalje putovati stoga moramo prepoznati vlastitu odgovornost u procesu nastanka, ali i sprječavanju daljnjeg širenja zaraze jednom kada ona nastane. Nadajmo se da nam je ova lekcija dovoljna za promjenu stava prema živome svijetu koji nas okružuje te da će ona u konačnici dovesti do preispitivanja dosadašnjih načina korištenja prirodnih resursa koji ni u kom pogledu nisu održivi.

pedeseta-obljetnica-dana-planeta-zemlje-cuvajuci-nju-cuvamo-sebe-01 pedeseta-obljetnica-dana-planeta-zemlje-cuvajuci-nju-cuvamo-sebe-02